IZDVAJAMO ZA VAS

POLJOPRIVREDA: DA LI ЈE NISKA CENA UMANJILA INTERES ZA MALINU?

новембар 20th, 2017 | Prijepolje
POLJOPRIVREDA: DA LI ЈE NISKA CENA UMANJILA INTERES ZA MALINU?
Poljoprivreda
0

Procena da je ove jeseni na teritoriji opštine zanemareno čak 50 posto malinjaka ostavlja prostor za brojna pitanja vezana za dalji razvoj malinarstva. Kakva je budućnost prijepoljske maline nakon turbulentne godine i koje su posledice takozvane “stihijske” proizvodnje?Da li će ova godina malinu vratiti u porodične okvire?

U prijepoljskoj opštini gde se svaki četvrti stanovnik računa kao nezaposleno lice, poljoprivreda se pokazala kao jedino rešenje za izlazak iz krize. Zato nagla ekspanzija maline u ovoj devastiranoj opštini i nije veliko iznenađenje. Za armiju nezaposlenih ljudi ona je bila jedna od malobrojnih mogućnosti u obezbeđivanju materijalne sigurnosti. U “crvenom zlatu” nazirala se nada, a mnogi su u malini prepoznali šansu i za oporavak kraja u kojem je nezaposlenost već nekoliko decenija problem broj jedan.

Zato malinarstvo vrlo brzo postaje najvažanija poljoprivredna grana. Od 2014.do 2016. godine otkup se sa 1.200 tona povećao na 3.250 tona.Prema nekim procenama u 2015.godini broj proizvođača se uvećao za dvesta odsto. Iste godine uzgojem ovog voća bavilo se 1700 domaćinstava a od maline je egzistiralo više od sedam hiljada žitelja prijepoljske opštine.

Beoshoes, Izeta Čavića 12, Vakuf

Velika ekspanzija maline zabeležena je i prošle godine kada su, kako se procenjuje, zasadi uvećani za čak 30 posto u odnosu na prethodne godine. Pod malinom se ovog proleća našlo oko 550 hektara zemlje.

Sama godina već u startu nije obećavala. Nepovoljni klimatski uslovi, ekstremno hladne zime, vrela leta, grad i sneg prepolovili su rod crvenog zlata, a niska otkupna cena ispraznila je džepove proizvođača koji tvrde da sa 140 dinara za kilogram nisu mogli pokriti troškove proizvodnje i angažovanja radnika.

“ Kada je prosečan prinos , cena koštanja ne prelazi više od 100 dinara. Sve preko tog iznosa je zarada za proizvođača. Ove godine situacija je drugačija jer je prinos bio značajno ispod proseka.Uz nisku otkupnu cenu, razumljivo je i nezadovoljstvo malinara, kaže Hitko Bašović, jedan od većih proizvođača i otkupljivač ovog voća i dodaje:

j.b. malina 1

“Tačno je da se površine pod ovim voćem šire, ali je tačno i to da pada obim proizvodnje po jedinici površine. Ove godine smo nizak prinos “kompenzovali” za veće površine”.

Zbog loše godine i nedostatka novca izostale su uobičajene jesenje aktivnosti u velikom broju malinjaka.

Po mišljenu Ifeta Hamzića, šefa Stručne službe za poljoprivredu opštine Prijepolje, zanemareno je više od 90 posto zasada. To će, upozorava, za posledicu imati značajno manji prinos naredne godine.

“Krajem oktobra u malinjaku je potrebno nastaviti sa preventivnom zaštitom i to primenom nekih od preparata na bazi bakra koji suzbijaju prezimljavajuće oblike bolesti koji izazivaju sušenje izdanaka maline. Jedna od neophodnih mera u malinjaku nakon berbe je i uništavanje korova, što predstavlja obaveznu i redovnu meru u proizvodnji zdravog i kvalitetnog ploda. Ukoliko se u malinjacima ne uništi korov ili on ne ukloni nakon berbe, ostavljenim izdancima on će biti velika konkurencija u hrani i vodi, ali i dobra podloga za razvoj štetnih organizama”, upozorava Hamzić.

j.b. malina 2

“Jesenje čišćenje malinjaka uradilo je jedva pet posto proizvođača, a jesenji tretman sa bakrom nešto više od 60 posto malinara. Jesenje djubrivo još niko nije počeo kupovati i verujem da će ovaj tretman izostati. To je i razumljivo jer su proizvođači poslednjih godina fosforom intezivno tretirali zemljište pa je ono u dovoljnoj meri zasićeno ovom supstancom. Ne mislim da će se površine pod zasadom smanjiti, ali će prinos svakako biti manji zbog lošeg tretmana kakav je bio ove jeseni”, kaže Hitko Bašović, vlasnik Poljoprivredne apoteke na Kolovratu.

Kakva je budućnost prijepoljske maline nakon turbulentne godine i koje su posledice takozvane “stihijske” proizvodnje? Da li će ova godina malinu vratiti u porodične okvire?

“ Na žalost, došlo je do stihijske proizvodnje maline. U priču se uključio i jedan broj ljudi koji su u proizvodnji videli biznis, ne računajući pri tom da se   malina ne može obrađivati “sa daljine” jer zahteva veliki rad i punu posvećenost. Iz porodičnog okvira izašli su i sitni proizvođači koji su krčili imanja uništavajući druge voćne kulture poput šljive, iako ona sa manje posla i ulaganja može doneti približno istu zaradu kao i malina, smatra Hamzić i dodaje da bi ova godina, ma koliko loša bila za proizvođače, mogla imati i pozitivne refleksije na dalji razvoj prijepoljske maline.

“ Niska otkupna cena najviše je pogodila veće proizvođače koji su uz troškove proizvodnje morali isplatiti i dnevnice radnicima. Kada se podvuče crta, oni su od ovogodišnjeg roda imali više štete nego koristi. Na zaradu su mogli računati samo mali proizvođači, odnosno domaćinstva u kojima su obaveze podeljene među članovima porodice.To zapravo i jeste budućnost maline koja skromnu ali sigurnu zaradu donosi samo u okvirima koji ne prelaze porodični biznis. Proizvodnja maline može biti “mač sa dve oštrice”, što je ova godina i potvrdila. Smatram da bi voćari trebalo da počnu, razmišljati i o uzgoju drugih kultura. Uz malinu, na ovim prostorima perpektivu bi mogli imati jagoda, borovnica i šljiva, kaže Hamzić.

IZETA ČAVIĆA 12, VAKUF

“Niko sa sigurnošću ne može tvrditi kakva će biti naredna godina. Svi još pamtimo 2015.i 2016. koje su karakteristične po vrhunskim prinosima i odličnom otkupnom cenom. Ne verujem da će malinari zbog jedne loše godine odustati od proizvodnje, smatra Bašović.

On dodaje da su šanse da do kraja godine dodje do povećanja otkupne cene, vrlo male.

“ U okruženju imamo primetnu ekspanziju maline što u ukupnom iznosu daje veću količinu od one koju može da apsorbuje tržište. Situaciju nisu dobro procenili ni veći kupci koji su proteklih godina otkupili daleko veću količinu voća od one koju su mogli prodati. U ovom trenutku na tržištu se smrznuta i spakovana malina može kuputi za istu cenu po kojoj je plaćena sveža roba. Uzimajući u obzir sve parametre, ne može se očekivati ni da će naredna godina biti bolja od ove, smatra Bašović.

“Nadam se povećanju od 15 do 20 dinara na već isplaćenu cenu. Kako bi motivisali proizvođače, moguće je da hladnjačari isti iznos ponude i u aprilu, tako da će cena dostići cifru od 160 dinara za kilogram. Lično mislim da ispod oce cene proizvodnja nije isplativa”.

Srpski agrar je prošle godine prihodovao ukupno 2,9 milijardi evra od izvoza, a malina je već poslovično bila naš drugi po vrednosti izvozni proizvod sa prihodom od blizu 230 miliona evra. Pod zasadima maline je oko 15.000 hektara, sa kojih se godišnje proizvede 80.000 do 110.000 tona.

U opštini Prijepolje je ove godine otkupljeno blizu šest hiljada tona maline.Samo prošle godine od ovog voća prihodovano je čak pet i po miliona .

J.Beganović, List Polimlje

MARKETING

MAKEUP PRIJEPOLJE - 064 056 16 25